Tusi Fa'amaumauga:Saienisi o le Siosiomaga Atoa, i.139980.
Ituaiga (Manulele):O le keleni pale-mumu (Grus japonensis)
Aotelega:
O fuafuaga lelei o le puipuiga e faʻalagolago tele lava i le malamalama i le filifilia o nofoaga o ituaiga o manu e faʻamoemoeina. E le tele se mea e iloa e uiga i uiga o le fua ma le taimi o le filifilia o nofoaga o manu o le red-crowned crane ua lamatia, ma faʻatapulaʻaina ai le puipuiga o nofoaga. Iinei, e lua red-crowned cranes na siakiina i le Global position system (GPS) mo le lua tausaga i le Yancheng National Nature Reserve (YNNR). Na atiaʻe se auala e tele-fuafua e iloa ai le mamanu o le taimi ma le taimi o le filifilia o nofoaga o red-crowned cranes. O taunuuga na faaalia ai e sili atu i Red-crowned cranes ona filifilia Scirpus mariqueter, vaituloto, Suaeda salsa, ma Phragmites australis, ma aloese mai Spartina alterniflora. I vaitau taʻitasi, o le fua faatatau o le filifilia o nofoaga mo Scirpus mariqueter ma vaituloto e sili ona maualuga i le ao ma le po. O isi suʻesuʻega tele-fuafua na faaalia ai o le pasene o le ufiufi o Scirpus mariqueter i le fua o le 200-m i le 500-m o le mea sili lea ona taua mo le faʻataʻitaʻiga o filifiliga o nofoaga uma, ma faʻamamafa ai le taua o le toe faʻaleleia o se vaega tele o nofoaga o Scirpus mariqueter mo le toe faʻaleleia o le faitau aofaʻi o red-crowned crane. E le gata i lea, o isi fesuiaʻiga e aʻafia ai le filifilia o nofoaga i fua eseese, ma o latou sao e eseese e tusa ai ma le vaitau ma le circadian rhythm. E le gata i lea, o le talafeagai o nofoaga na faʻafanua e tuʻuina atu ai se faʻavae tuusaʻo mo le puleaina o nofoaga. O le vaega talafeagai o nofoaga i le ao ma le po e aofia ai le 5.4%–19.0% ma le 4.6%–10.2% o le eria o le suʻesuʻega, i le faasologa, o loʻo faʻaalia ai le faanatinati o le toe faʻaleleia. Na faʻamamafaina e le suʻesuʻega le fua ma le taimi o le filifilia o nofoaga mo ituaiga eseese o loʻo lamatia e faʻalagolago i nofoaga laiti. O le auala tele ua fautuaina e faʻaoga i le toe faʻaleleia ma le puleaina o nofoaga o ituaiga eseese o loʻo lamatia.
LOMIGA E MAUA I:
https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2020.139980
