Ituaiga (Avian):Whimbrel (Numenius phaeopus)
Tusitala:Suesuega Avian
Fa'amatalaga:
O le fuafuaina o ala femalaga'i ma feso'ota'iga a manu felelei i le faitau aofa'i o tagata e fesoasoani e fa'amanino ese'esega fa'apitoa ile femalagaiga. E lima vaega laiti ua iloa i le Whimbrel (Numenius phaeopus) i Eurasia. Ssp. rogachevae o le fa'amatalaga lata mai talu ai nei. E fa'atupuina i Siberia Tutotonu, ae o lona itulagi e le o fa'ato'aga ma ala femalagaiga e le o manino lava. Na matou siakia le femalagaiga a Eurasian Whimbrels na pu'eina i nofoaga e tolu e le fa'atupuina (Moreton Bay i le talafatai i sasae o Ausetalia, Roebuck Bay i Northwest Australia ma Sungei Buloh Wetland i Sigapoa) ma nofoaga e lua e malolo ai (Chongming Dongtan ma Mai Po Wetland i Saina). Na matou fuafuaina nofoaga e fa'ato'aga ai ma fa'ailoa mai le vaega laiti o manulele fa'ailogaina i le East Asia – Australasian Flyway (EAAF) e fa'atatau i le fa'asoaina o fa'ato'aga o ituaiga ta'itasi. Mai le 30 manulele fa'ailoga, 6 ma le 21 manulele na fa'afaileleina i le fa'atupuina o le ssp. rogachevae ma variegatus, faasologa; e tasi e fa'atupuina i totonu o le nofoaga fa'apea o suiga i le va o le fa'atupuina o le ssp. phaeopus ma rogachevae, ma e lua fafaga i le itulagi i le va o le tele o le fa'atupuina o ssp. rogachevae ma variegatus. O manu felelei na fafaga i le ssp. Rogacheve fa'ato'aga na fa'aalu le latou vaitau e le'i fa'atupuina i Sumatra i matu, Sigapoa, East Java ma Matusisifo Ausetalia ma e tele lava ina taofi i gataifale o Saina i le taimi o femalagaiga. E leai se tasi o a tatou manulele na fafaga i le fa'ato'aga fa'apitoa o le phaeopus subspecies. O suʻesuʻega muamua na valoia o rogacheva whimbrels e faimalaga i luga o le Central Asian Flyway ma faʻaalu le vaitau e le faʻatupuina i Initia i Sisifo ma Aferika i Sasaʻe. Na matou iloa o nisi o rogachevae whimbrels e faimalaga i luga o le EAAF ma faʻaalu le vaitau e le faʻatupuina i Asia i Sautesasae ma Ausetalia. O le ssp. o le phaeopus e sili ona fa'atauva'a fa'asoa i le EAAF i le itu i sisifo, pe fa'apea e le tupu.
LOLOGI E MAUA I:
https://doi.org/10.1016/j.avrs.2022.100011

