Dnevnik:Biologija slatkih voda, 64(6), str. 1183-1195.
Vrsta (Ptičja):Guska siva (Anser fabalis), Mala guska bjelolisa (Anser erythropus)
Sažetak:
Ubrzana stopa promjena u okolišu uzrokovanih ljudskim djelovanjem predstavlja značajan izazov za divlje životinje. Sposobnost divljih životinja da se prilagode promjenama u okolišu ima važne posljedice na njihovu kondiciju, preživljavanje i reprodukciju. Fleksibilnost ponašanja, trenutno prilagođavanje ponašanja kao odgovor na varijabilnost okoliša, može biti posebno važna za suočavanje s antropogenim promjenama. Glavni cilj ove studije bio je kvantificirati odgovor dvije vrste gusaka koje zimuju (guska siva Anser fabalis i mala bjelolisa guska Anser erythropus) na loše stanje staništa na nivou populacije proučavanjem ponašanja u potrazi za hranom. Osim toga, testirali smo da li plastičnost ponašanja može promijeniti trofičku nišu. Okarakterizirali smo ponašanje u potrazi za hranom i izračunali dnevni domet (HR) gusaka koristeći podatke praćenja globalnog pozicijskog sistema. Izračunali smo standardne površine elipse kako bismo kvantificirali širinu niše koristeći vrijednosti δ13C i δ15N pojedinačnih gusaka. Povezali smo plastičnost ponašanja s kvalitetom staništa koristeći ANCOVA (analiza kovarijanse) modele. Također smo testirali korelaciju između standardnih površina elipse i HR koristeći ANCOVA model. Pronašli smo značajne razlike u ponašanju gusaka u potrazi za hranom između godina u pogledu njihovog dnevnog područja za ishranu, pređene udaljenosti i brzine, te ugla skretanja. Konkretno, ptice su povećale svoje područje za ishranu kako bi zadovoljile svoje dnevne potrebe za unosom energije kao odgovor na loše uslove staništa. Letjele su vijugavije i putovale brže i na veće udaljenosti svakodnevno. Kod ugrožene male bjelolise guske, sve varijable ponašanja bile su povezane s kvalitetom staništa. Kod guske pasuljarice, samo su HR i ugao skretanja bili u korelaciji s kvalitetom staništa. Ptice, posebno mala bjelolisa guska, možda su imale viši trofički položaj u lošim uslovima. Naši nalazi ukazuju na to da su guske koje zimuju pokazale visok stepen plastičnosti ponašanja. Međutim, aktivnije ponašanje u potrazi za hranom u lošim uslovima staništa nije dovelo do šire trofičke niše. Dostupnost staništa mogla bi biti odgovorna za divergentne odgovore HR-a u potrazi za hranom i izotopske niše na promjene u okolišu izazvane ljudskim djelovanjem. Stoga je održavanje prirodnih hidroloških režima tokom kritičnog perioda (tj. septembar-novembar) kako bi se osigurala dostupnost kvalitetnih resursa hrane ključno za budućnost populacija gusaka unutar istočnoazijsko-australazijskog migracionog puta.
PUBLIKACIJA DOSTUPNA NA:
https://doi.org/10.1111/fwb.13294
