Tusi Fa'amaumauga:Tusi Fa'avaomalo o Su'esu'ega Fa'ale-siosiomaga ma le Soifua Maloloina Lautele, 16(7), i.1147.
Ituaiga (Manulele):Kusi pito papa'e pito i luma (Anser albifrons), Kusi pito papa'e pito i luma (Anser erythropus), Kusi pi (Anser fabalis), Kusi Greylag (Anser anser), Kusi Swan (Anser cygnoides).
Aotelega:
O le tele o manu felelei e faʻalagolago i nofoaga e taofi ai, e taua mo le faʻatumuina o le suauʻu i le taimi o femalagaaiga ma e aʻafia ai le faʻagasologa o lo latou faitau aofaʻi. Peitaʻi, i le East Asia–Australasian Flyway (EAAF), e leʻi lava ona suʻesuʻeina le siosiomaga o manu felelei vai e taofi ai. O le le lava o le malamalama e uiga i le taimi, le malosi ma le umi o le faʻaaogaina o nofoaga e taofi ai e taofia ai le atinaʻeina o fuafuaga faʻasao faʻaletausaga lelei ma atoatoa mo manu felelei vai e feoaʻi i le EAAF. I lenei suʻesuʻega, na matou maua ai le aofaʻi o le 33,493 toe siitia ma vaʻaia le 33 auala femalagaaʻi ua maeʻa o le tautotogo o ituaiga kusi e lima e faʻaaoga ai masini siaki satelite. Na matou faʻavasegaina le 2,192,823 ha o nofoaga autu e taofi ai i luga o auala femalagaaʻi ma maua ai o fanua faʻatoʻaga o le ituaiga tele lea o fanua e faʻaaogaina i totonu o nofoaga e taofi ai, sosoo ai ma fanua susu ma laufanua masani (62.94%, 17.86% ma le 15.48%). Na matou faʻailoa atili ai le le lava o le puipuiga e ala i le faʻapipiʻiina o nofoaga e taofi ai ma le World Database on Protected Areas (PA). O faʻaiʻuga na faʻaalia ai e naʻo le 15.63% (pe 342,757 ha) o nofoaga e taofi ai o loʻo aofia i le fesoʻotaʻiga PA o loʻo iai nei. O a matou sailiga ua faʻataunuʻuina ai nisi o vaʻaiga taua o le malamalama mo le puipuiga o manu felelei vai i luga o le EAAF, ma mafai ai ona faia se fuafuaga faʻasao tuʻufaʻatasi mo manu felelei vai i le alatele.
LOMIGA E MAUA I:
https://doi.org/10.3390/ijerph16071147
