Tusitala:Fa'ava-o-malo o su'esu'ega o le siosiomaga ma le soifua maloloina lautele, 16(7), p.1147.
Ituaiga (Avian):Kusi pito papa'e pito i luma (Anser albifrons), Kusi pito papa'e pito i luma (Anser erythropus), Kusi pi (Anser fabalis), Kusi Greylag (Anser anser), Kusi Swan (Anser cygnoides).
Fa'amatalaga:
O le tele o manulele femalaga'i e fa'alagolago i nofoaga e malolo ai, e mana'omia mo le fa'atumuina i le taimi o femalagaiga ma a'afia ai lo latou faitau aofa'i. I le East Asia–Australasian Flyway (EAAF), peita'i, o le si'osi'omaga o manu felelei femalaga'i e matua le'i su'esu'eina. Ole va'a ole malamalama ile taimi, malosi ma le umi ole fa'aogaina ole nofoaga e taofi ai e taofia ai le atina'eina o ta'iala fa'asao lelei ma atoatoa ta'amilosaga fa'aletausaga mo manu felelei i le EAAF. I lenei su'esu'ega, na matou maua ai le aofa'i o le 33,493 toe fa'aleleia ma va'aia le 33 o ala femalaga'i o le tautotogo ua mae'a o ituaiga kusi e lima e fa'aoga ai masini siaki satelite. Na matou fa'avasegaina le 2,192,823 ha e fai ma nofoaga autu e malolo ai i luga o ala femalaga'iga ma maua ai o fanua totō o le tele lea o fa'aoga fanua i totonu o nofoaga e malolo ai, soso'o ai ma eleele susu ma mutia faanatura (62.94%, 17.86% ma le 15.48% i le faasologa). Na matou fa'ailoa atili le va o le fa'asao e ala i le fa'apipi'iina o nofoaga tuto'atasi ma le World Database on Protected Areas (PA). O fa'ai'uga na fa'aalia ai e na'o le 15.63% (po'o le 342,757 ha) o nofoaga o lo'o fa'amautu ai o lo'o ufiufiina e le feso'ota'iga a le PA. O a matou su'esu'ega ua fa'ataunu'uina ai nisi o va'aiga autu mo le fa'asaoina o manu felelei i luga o le EAAF, ma mafai ai ona maua se ta'iala tu'ufa'atasiga fa'asao mo manu felelei femalaga'i i le auala.
LOLOGI E MAUA I:
https://doi.org/10.3390/ijerph16071147
